{"id":61,"date":"2008-09-22T21:57:02","date_gmt":"2008-09-22T21:57:02","guid":{"rendered":"http:\/\/wordpress.vipos.rs\/index.php\/2008\/09\/22\/osnovi-ekonomije-ii\/"},"modified":"2008-09-22T21:57:02","modified_gmt":"2008-09-22T21:57:02","slug":"osnovi-ekonomije-ii","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/va.akademijazs.edu.rs\/index.php\/2008\/09\/22\/osnovi-ekonomije-ii\/","title":{"rendered":"Osnovi ekonomije II"},"content":{"rendered":"
\n
\n\n\n\n
\n\n\n\n
\n

<\/strong><\/p>\n<\/td>\n

\n

2. grupa <\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Zaokru\u017eite ta\u010dan odgovor<\/strong><\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
<\/a><\/td>\n<\/a><\/td>\n<\/tr>\n
\n

1.<\/p>\n<\/td>\n

\n

U ekonomskoj nauci postoje dve teorije shvatanja vrednosti robe:<\/p>\n

a. merkantilisti i fiziokrati<\/p>\n

b. klasi\u010dna i neoklasi\u010dna \u0161kola<\/p>\n

c. teorija radne vrednosti i subjektivna teorija<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

 <\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n
\n

2.<\/p>\n<\/td>\n

\n

Ekonomska misao tzv. neoklasi\u010dna sinteza sa kojim ekonomistom na \u010delu:<\/p>\n

a. Pol Samjuelsonom<\/strong><\/p>\n

b. Karl Marksom<\/p>\n

c. V. I. Lenjinom<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

 <\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n
\n

3.<\/p>\n<\/td>\n

\n

Sredstva za rad \u010dine:<\/p>\n

a. oru\u0111a za rad<\/p>\n

b. oru\u0111a za rad, sistemi sudova i materijalni uslovi proizvodnje<\/strong><\/p>\n

c. ma\u0161ine, alati, postrojenja i ure\u0111aji<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

 <\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n
\n

4.<\/p>\n<\/td>\n

\n

Sitna robna proizvodnja:<\/p>\n

a. ne dominira ni u jednom na\u010dinu proizvodnje (periodu razvoja ljudskog dru\u0161tva)<\/strong><\/p>\n

b. dominira u feudalizmu<\/p>\n

c. dominira u kapitalizmu<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

 <\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n
\n

5.<\/p>\n<\/td>\n

\n

Faktori materijalne proizvodnje su:<\/p>\n

a. zemlja, priroda, klima<\/p>\n

b. sredstva za rad, predmeti rada i ljudski rad<\/strong><\/p>\n

c. proizvodne snage dru\u0161tva<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

 <\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n
\n

6.<\/p>\n<\/td>\n

\n

Velike dru\u0161tvene podele rada su:<\/p>\n

a. odvajanje sto\u010darstva od zanatstva, pojava trgovine u industriji<\/p>\n

b. pojava sto\u010darstva, zemljoradnje i trgovine<\/p>\n

c. odvajanje sto\u010darstva od zemljoradnje, pojava zanatstva i trgovine<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

 <\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n
\n

7.<\/p>\n<\/td>\n

\n

Dru\u0161tveno produktivno radno vreme odre\u0111eno je:<\/p>\n

a. prose\u010dnim vremenom za proizvodnju dru\u0161tvenog proizvoda<\/p>\n

b. prose\u010dnim vremenom potrebnim za izradu jedne jedinice proizvoda<\/strong><\/p>\n

c. prose\u010dnim vremenom za odre\u0111ivanje nacionalnog dohotka po glavi stanovnika<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

 <\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n
\n

8.<\/p>\n<\/td>\n

\n

Potreban proizvod namenjen je:<\/p>\n

a. normalnoj reprodukciji proizvo\u0111a\u010da<\/strong><\/p>\n

b. za li\u010dnu potro\u0161nju neproizvodnog stanovni\u0161tva<\/p>\n

c. za pro\u0161irenu reprodukciju<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

 <\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n
\n

9.<\/p>\n<\/td>\n

\n

Razmenska vrednost robe je oznaka za:<\/p>\n

a. upotrebnu vrednost<\/p>\n

b. vrednost<\/p>\n

c. relativnu vrednost<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

 <\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n
\n

10.<\/p>\n<\/td>\n

\n

Efektivni strani novac je:<\/p>\n

a. moneta<\/p>\n

b. valuta<\/strong><\/p>\n

c. deviza<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

 <\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n
\n

11.<\/p>\n<\/td>\n

\n

Novac kao prometno sredstvo mo\u017ee se prikazati obrascem:<\/p>\n

a. R – N – R<\/strong><\/p>\n

b. R – R<\/p>\n

c. N – R – N’<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

 <\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n
\n

12.<\/p>\n<\/td>\n

\n

Tr\u017ei\u0161na vrednost robe se menja:<\/p>\n

a. ako se menja ponuda i tra\u017enja<\/p>\n

b. ako se menja produktivnost za proizvodnju robe<\/strong><\/p>\n

c. ako se menja cena<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

 <\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n
\n

13.<\/p>\n<\/td>\n

\n

Novac je op\u0161ti ekvivalent ako je:<\/p>\n

a. roba <\/strong><\/p>\n

b. deviza<\/p>\n

c. od metala<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

 <\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n
\n

14.<\/p>\n<\/td>\n

\n

Kriterij podele kapitala na postojani i promenljivi je:<\/p>\n

a. preno\u0161enje vrednosti na nov proizvod<\/p>\n

b. na osnovu tro\u0161enja kapitala<\/p>\n

c. stvaranja vrednosti<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

 <\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n
\n

15.<\/p>\n<\/td>\n

\n

Sitna robna proizvodnja dominira u:<\/p>\n

a. prvobitnoj zajednici<\/p>\n

b. kapitalizmu<\/p>\n

c. nigde<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

 <\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n
\n

16.<\/p>\n<\/td>\n

\n

Apsolutni vi\u0161ak vrednosti se proizvodi:<\/p>\n

a. pove\u0107anjem produktivnosti rada<\/p>\n

b. produ\u017eenjem radnog dana<\/strong><\/p>\n

c. skra\u0107enjem radnog dana<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

 <\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n
\n

17.<\/p>\n<\/td>\n

\n

Stalni ili fiksni kapital ulo\u017een je:<\/p>\n

a. sredstva za proizvodnju<\/p>\n

b. radnu snagu i predmete rada<\/p>\n

c. sredstva za rad<\/strong><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

 <\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n
\n

18.<\/p>\n<\/td>\n

\n

Vreme trajanja obrta kapitala se izra\u010dunava:<\/p>\n

a. o=O\/v<\/p>\n

b. o=O\/n<\/strong><\/p>\n

c. o=n\/O<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

 <\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n
\n

19.<\/p>\n<\/td>\n

\n

Tr\u017ei\u0161na vrednost robe je:<\/p>\n

a. 2h<\/p>\n

b. 2,5h<\/p>\n

c. 1,35h<\/strong><\/p>\n

uslovi 15000 komada, 3000 komada, 2000 komada, 1h, 2h, 3h.<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

 <\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n
\n

20.<\/p>\n<\/td>\n

\n

Ulo\u017eeni kapital je 200.000 \u20ac . Organski sastav kapitala 3 : 1, m’ = 100%, n = 1. Profitna stopa je:<\/p>\n

a. 15%<\/p>\n

b. 25%<\/strong><\/p>\n

c. 20%<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

 <\/td>\n <\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<\/blockquote>\n<\/blockquote>\n


<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

2. grupa Zaokru\u017eite ta\u010dan odgovor 1. U ekonomskoj nauci postoje dve teorije shvatanja vrednosti robe: a. merkantilisti i fiziokrati b. klasi\u010dna i neoklasi\u010dna \u0161kola c. teorija radne vrednosti i subjektivna teorija     2. Ekonomska misao tzv. neoklasi\u010dna sinteza sa kojim ekonomistom na \u010delu: a. Pol Samjuelsonom b. Karl Marksom c. V. I. Lenjinom  …
Op\u0161irnije…<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[18],"tags":[],"class_list":["post-61","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-c23-primeri-testova","wpautop"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/va.akademijazs.edu.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/61","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/va.akademijazs.edu.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/va.akademijazs.edu.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/va.akademijazs.edu.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/va.akademijazs.edu.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=61"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/va.akademijazs.edu.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/61\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/va.akademijazs.edu.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=61"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/va.akademijazs.edu.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=61"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/va.akademijazs.edu.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=61"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}