{"id":8162,"date":"2015-11-09T09:40:06","date_gmt":"2015-11-09T08:40:06","guid":{"rendered":"http:\/\/vipos.edu.rs\/?p=8162"},"modified":"2015-11-09T09:45:38","modified_gmt":"2015-11-09T08:45:38","slug":"potrosaci-zele-domacu-robu-ali-je-cesto-ne-prepoznaju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/va.akademijazs.edu.rs\/index.php\/2015\/11\/09\/potrosaci-zele-domacu-robu-ali-je-cesto-ne-prepoznaju\/","title":{"rendered":"Potro\u0161a\u010di \u017eele doma\u0107u robu, ali je \u010desto ne prepoznaju"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Istra\u017eiva\u010dko-razvojni centar Visoke poslovne \u0161kole strukovnih studija predstavio je novi istra\u017eiva\u010dki projekat \u201cStavovi potro\u0161a\u010da o kupovini doma\u0107ih naspram stranih proizvoda\u201d, ra\u0111en na reprezentativnom uzorku od 1.000 ispitanika na teritoriji gradova Valjevo i \u0160abac.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ciljevi ovog istra\u017eivanja bili su da se ustanovi u kojoj meri potro\u0161a\u010di imaju svest o uticaju kupovine doma\u0107ih proizvoda na zaposlenost i ja\u010danje doma\u0107e ekonomije, a istra\u017eivano je i koliko potro\u0161a\u010di uop\u0161te prepoznaju doma\u0107e brendove, odnosno, da li postoje pogre\u0161ne predstave o poreklu proizvoda.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Odgovaraju\u0107i na pitanja vezana za prepoznavanje doma\u0107ih brendova, ispitanici su mahom gre\u0161ili, s obzirom da se drasti\u010dno smanjio broj preduze\u0107a u doma\u0107em vlasni\u0161tvu, a samo u kategoriji prehrambene industrije preko 90 odsto firmi nalazi se u vlasni\u0161tvu stranih kompanija. Ipak, ispitanici su u najve\u0107oj meri prepoznali koje su doma\u0107e robne marke ponos, poput keksa \u201cPlazma\u201d, \u201cSoko \u0160tarkovih\u201d slatki\u0161a, mleka i drugih proizvoda \u201cImleka\u201d. O poreklu proizvoda uvek se informi\u0161e skoro tre\u0107ina, a vi\u0161e od polovine ispitanika za pojedine vrste prizvoda vodi ra\u010duna o poreklu. Samo 18 odsto potro\u0161a\u010da ne vodi ra\u010duna o zemlji porekla proizvoda. Dve tre\u0107ine potro\u0161a\u010da proverava poreklo prehrambenih proivoda, kao proizvoda koji su najva\u017eniji za \u017eivot i zdravlje, skoro polovina to radi za ku\u0107nu hemiju, a skoro tre\u0107ina kada kupuje ku\u0107nu hemiju. Uvek i uglavnom doma\u0107e prehtrambene proizvode kupuje vi\u0161e od 90 odsto potro\u0161a\u010da.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Da strani nazivi doma\u0107ih proizvoda daju pogre\u0161nu sliku o poreklu proizvoda vidimo po jednom od najstarijih piva \u201cVajfert\u201d, koje se proizvodi u Srbiji jo\u0161 od 1850. godine, a koje manje od 10 odsto potro\u0161a\u010da prepoznaje kao doma\u0107e. Potro\u0161a\u010di dosta brendova kojima su bili verni u vreme zajedni\u010dke dr\u017eave do\u017eivljavaju kao doma\u0107e i svoje, \u0161to se vidi po \u201cGavrilovi\u0107\u201d prera\u0111evinama, ali i \u201cVegeti\u201d, nekima od najpoznatijih proizvoda biv\u0161e Jugoslavije. S druge strane, vi\u0161e od polovine potro\u0161a\u010da \u201cGaleb\u201d, jedan od starijih brendova konditorske industrije, ne smatra doma\u0107im proizvodom, dok \u201cBajaderu\u201d i \u201cKiki\u201d bombone ne zanemarljiv broj poto\u0161a\u010da, smatra doma\u0107im.\u00a0\u201cChipsy\u201d, poznati doma\u0107i \u010dips \u201cMarba\u201d iz Subotice, tek petina ispitanika do\u017eivljava kao doma\u0107i. \u201c\u0160tark\u201d slatki\u0161e ipak dve tre\u0107ine poto\u0161a\u010da prepoznaje kao doma\u0107i.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Kada je re\u010d o proizvodima lokalnog kraja koje ispitanici prvo prepoznaju, na podru\u010dju Valjeva prva tri navedena proizvoda su \u201cValjevsko\u201d pivo, \u201cKru\u0161ik Akumulatori\u201d i \u201cKru\u0161ikovi\u201d vojni proizvodi. Za \u0160ap\u010dane, pak, to su proizvodi \u0160aba\u010dke mlekare, \u201cFeta\u201d sir i \u201cZorka\u201d plo\u010dice.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ispitanici u ovom istra\u017eivanju su pokazali visok stepen po\u0161tovanja doma\u0107ih proizvoda, naro\u010dito prema doma\u0107im prehrambenim proizvodima. Rezultat, uz to, pokazuje odli\u010dan potencijal u stavovima potro\u0161a\u010da o korisnosti kupovine doma\u0107ih proizvoda po razvoj privrede i pove\u0107anje zaposlenosti, ali nikako ne mo\u017eemo re\u0107i da potro\u0161a\u010di ne uzimaju u obzir mnoge druge \u010dinioce pri odlu\u010divanju o kupovini. Potro\u0161a\u010d je ipak racionalno bi\u0107e i uvek na kraju sagledava koristi i cenu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Preporuke za lokalne trgovce, na osnovu analize svih rezultata, jesu da u svojim objektima formiraju posebne \u0161tandove ili police na kojima bi bili istaknuti proizvodi doma\u0107eg kraja jer potro\u0161a\u010di to \u017eele, a ujedno to bi bilo i brendiranje proizvoda valjevskog kraja za kupce van na\u0161eg grada, zaklju\u010duje Istra\u017eiva\u010dko-razvojni centar VIPOS-a.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><a href=\"http:\/\/foto.vipos.edu.rs\/index.php?\/category\/103\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Fotografije mo\u017eete pogledati u galeriji.<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Istra\u017eiva\u010dko-razvojni centar Visoke poslovne \u0161kole strukovnih studija predstavio je novi istra\u017eiva\u010dki projekat \u201cStavovi potro\u0161a\u010da o kupovini doma\u0107ih naspram stranih proizvoda\u201d, ra\u0111en na reprezentativnom uzorku od 1.000 ispitanika na teritoriji gradova Valjevo i \u0160abac. Ciljevi ovog istra\u017eivanja bili su da se ustanovi u kojoj meri potro\u0161a\u010di imaju svest o uticaju kupovine doma\u0107ih proizvoda na zaposlenost i&hellip; <br \/> <a class=\"read-more\" href=\"https:\/\/va.akademijazs.edu.rs\/index.php\/2015\/11\/09\/potrosaci-zele-domacu-robu-ali-je-cesto-ne-prepoznaju\/\">Op\u0161irnije&#8230;<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":8163,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[107],"tags":[],"class_list":["post-8162","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-aktivnosti","wpautop"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/va.akademijazs.edu.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8162","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/va.akademijazs.edu.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/va.akademijazs.edu.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/va.akademijazs.edu.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/va.akademijazs.edu.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8162"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/va.akademijazs.edu.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8162\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/va.akademijazs.edu.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8163"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/va.akademijazs.edu.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8162"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/va.akademijazs.edu.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8162"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/va.akademijazs.edu.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8162"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}